Uz to - Zakon predviđa uspostavu kantonalnog Odbora za žalbe što će praktično značiti da se državni službenici nezadovoljni odlukom kantonalne institucije žale kantonalnom, a ne nivou Federacije BiH. Protiv ovog zakona bili su Sindikat državnih službenika, većine skupštinskih komisija dala je negativno mišljenje, ali 18 zastupnika iz SDA i  DF-a u Skupštini, što je minimalna većina, je reklo svoje.

Početkom maja 2024. godine u Službenim novinama Tuzlanskog kantona objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi kojim se širenje neistinitih informacija o organu državne službe kroz lične stavove i mišljenja na društvenim mrežama i u medijima definiše kao teška povreda službene dužnosti. I dok ministrica  pravosuđa i uprave u Vladi TK-a Nataša Marošević tvrdi da  je Vlada upotište za ovaj zakon našla u Etičkom kodeksu o državnoj službi,  iz opozicije upozoravaju da je uspostavljena neprihvatljiva procedura.  

Ključna stvar je da rukovodilac organa imenuje komisiju koja treba utvrditi da li je nešto istina ili ne i onda će na osnovu te procjene neko ostati bez posla,  a uz to zakon kaže da žalba ne odlaže izvršenje i mi sada imamo situaciju da neko ide na ulicu zbog nečeg što je rekao ili napisao, upozorava Hamza Bešić zastupnik SDP-a u Skupštini TK-a. Naglasio je i da je za njega neprihvatljivo da je Sindikat bio isključen iz procesa donošenja ovog zakona.

Hamza Bešić

Samostalni zastupnik Jakub Suljkanović cijeni da je ovo najrigidniji zakon među zakonima o državnoj službi u Federaciji BiH, a ima ih svaki kanton i zasebno federalni nivo.

Ovaj Zakon o državnoj službi u konačnici ukida državnim službenicima pravo na žalbe drugostepenom organu koji po svim kantonalnim i federalnim normama Odbor za žalbe FBiH, kaže Suljkanović.

Iz Sindikata kantonalnih organa državne službe TK su ukazivali da je sporna odredbe zakona koja se odnose na iznošenje ličnih stavova i mišljenja kao i drugih informacija putem društvenih mreža i drugih medija, kojima se nanosi šteta ugledu organa državne službe  i upozorili da je to u  suprotnosti sa Univerzalnom deklaracijom Ujedinjenih nacija o pravima čovjeka, prakse Ustavnog suda BiH u vezi člana 10. Evropske konvencije, kao i Povelje o temeljnim pravima Evropske unije.

U Zakonu nije precizirano koji su to lični stavovi i mišljenja koji svojom formom nanose štetu i ugledu organa državne službe. Isto tako nije precizirano ko će i na koji način dolaziti do podataka o informacijama na društvenim mrežama i medijima. Ovdje se ostavlja sloboda rukovodiocima organa da sami tumače šta je to što bi nanosilo štetu organu državne službe pa bi tako bilo moguće da zbog nekog ličnog statusa i lajka na društvenim mrežama, a koji nije po volji rukovodilaca organa (politički, vjerski i tako dalje) mogao da pokrene disciplinski postupak. Zbog opasnosti od zloupotreba tražimo da se ovaj član briše, naglasili su ranije iz sindikata.

No Marošević kaže da je Ministarstvo bilo prinuđeno na ovaj korak nakon presuda po tužbama koje su pokretali direktori ustanova i preduzeća zbog smjena prije isteka mandata i zbog nedovoljno definisane odredbe Zakona koje se tiču razrješenja lica prije isteka mandata, ali i da TK kao kanton s najviše lokalnih zajednica ima najviše predmeta pred Odborom državne službe za žalbe FBiH koji tamo dugo traju i otežavaju ostvarivanje prava državnih službenika i namještenika iz radnog odnosa.

Nataša Marošević sa sindikatima

Upućeni ipak vjeruju da Vlada TK pokušava da se zaštiti od situacije u kojoj se našla prošla Vlada kada je smijenila direktore škola, imenovala nove, pa stare morala vratiti na posao i platiti im odštetu i dugujuće plate čekajući tužbe ovih drugih koje je morala smijeniti.

Predsjednik Udruženja BH novinari i decenijski reporter iz Tuzlanskog kantona Marko Divković smatra da su usvojene izmjene Zakona o državnoj službi, koji sankcioniše lične stavove uposlenika u medijima i društvenim mrežama.

„Činjenica da se tome oštro protivio Sindikat državnih službenika, očito nije uzimana kao ozbiljna. Imajući u vidu, ko je na čelu izvršne vlasti, koje je predlagač, u ovom primjeru to je referent-premijer, Halilagić, svaka slobodoumna misao dočekuje se sa vidljivim animozitetima. Vlast ovim želi zastrašiti državne službenike da sarađuju sa medijima, kako bi sopstveni nerad, javašluk ili lopovluk, sakrila ili bar na određeni način odložila objelodanjivanje. Ništa novo reklo bi se, jer nijedna vlast ne voli previše principe javnosti rada, a pogotovo ne voli javne kritike. Kantonalna vlast se plaši svake kritike,  i već pokazuje paranoične reakcije na svako javno iznošenje prvljavog veša, kakvog ima na sve strane. Time se ujedno unaprijed krešu eventualne namjere nekog zviždača. Sve to u suštini znači manje slobode, manje javnosti rada vlasti, još manje demokratije.“

Marko Divković

Kako kaže Divković aktuelna vlast, na čelu sa SDA, zapravo demonstrira principe koje je ustoličio eks premijer Bego Gutić.

„Za vrijeme njegove vlasti donosene su zakonske izmjene koje nezadovoljnim građanima, radnicima, štrajkačima, zabranjuju javne demonstracije na udaljenosti manjoj od pod pola kilometra od objekata Vlade, Skupštine, sudova, opština. Mlađani Halilagić, bez polititčkog i životnog iskustva, samo dobro sluša svoje stranačke mentore. A, sloboda govora, misli i sloboda javnosti, ako su nekome važni, TK neće biti prostor u kojem će se to moći nekažnjeno prakticirati.“

Irfan Halilagić

No koliko su državni službenici prepušteni sami sebi govori činjenica da je Sindikat državnih službenika i namještenika FBiH, i pored iskazanog nezadovoljstva ovim zakonom, ministrici Nataši Marošević i premijeru Irfanu Halilagiću nakon stupanja zakona na snagu dodijelio Zlatnu plaketu za posebne zasluge i iskazan doprinos, podršku i saradnju u radu i ostvarivanju sindikalnih ciljeva.
 

Frontal