U pitanju su lako provjerive tvrdnje tadašnjih donosilaca odluka. Formiranju nove gradske toplane pristupilo se zbog činjenice da je stara Banjalučka toplana poslovala izuzetno negativno, da je u jednom trenutku akumulirala ukupan dug od oko 90 miliona KM uprkos brojnim, čestim i izdašnim subvencijama iz budžeta Grada Banja Luka, kao i da građani nisu bili zadovoljni kvalitetom javnog grijanja.

Ovdje je važno istaći činjenicu da je stara Banjalučka toplana koristila primarno mazut kao sredstvo grijanja, dok je nova Eko Toplana u tu svrhu koristila i koristi i dalje sječku, pri čemu nikad javnosti nisu bili prezentovani podaci i činjenice, kao niti studija javnog grijanja iz koje bi bilo vidljivo koji je to resurs optimalan za javno grijanje. Štaviše, prije izgradnje stara Banjalučke toplane sedamdesetih godina prošlog vijeka postojale su tvrdnje da bi korišćenje geotermalne energije, koji resurs Banja Luka ima, zapravo bilo najbolje i najjeftinije rješenje za javno grijanje. No, niti su komunistički donosioci odluka detaljno analizirali ovu mogućnost, niti je to uradila gradska administracija 2017. godine, a to danas ne čini ni aktuelna gradska administracija.

Time se dolazi do prvog krucijalnog problema kad je riječ o javnom grijanju u Banjoj Luci: iako je komunalna djelatnost javnog grijanja jedna od najvažnijih i najskupljih, nijedna gradska administracija se nije ozbiljno i stručno bavila ovom temom. Ne postoji ozbiljna i usvojena strategija javnog grijanja u Banjoj Luci iz koje bi bilo vidljivo na koji način je najbolje urediti i organizovati sistem javnog grijanja u Banjoj Luci. Odluke po ovom pitanju donošene su ad hoc, bez prethodnih analiza troškova, prihoda, rashoda, benefita i rizika, riječju-ovako krupnom poslu pristupalo se bez bilo kakvih procjena zasnovanih na realnim stručnim argumentima. Očigledno, cilj je bio i ostao kakvo-takvo funkcionisanje javnog grijanja, uz obilato „ugrađivanje“ različitih elemenata prilikom nabavke energenata za grijanje.

Nakon provedenog postupka po Javnom pozivu za podnošenje prijava radi osnivanja zajedničkog privrednog društva radi proizvodnje, distribucije i naplate toplotne energije na području Grada Banjaluka, broj: 07-013-160/17 od 05.03.2017. godine (u daljem tekstu: Javni poziv) Skupština Grada Banja Luka na 2. vanrednoj sjednici, održanoj 26.05.2017. godine, donijela Odluku o izboru strateškog partnera i davanju saglasnosti na Prijedlog ugovora o strateškom partnerstvu sa privrednim društvom IEE d.o.o. Banja Luka (koje je u međuvremenu promijenilo svoj naziv u „IEE Technology“ d.o.o. Banja Luka). Odluka o izboru strateškog partnera donesena je na osnovu kriterijuma i uslova objavljenih u Javnom pozivu i, bar je tako javno bilo obrazloženo, na osnovu konkretnih parametara i poslovnih referenci i kapaciteta konkretnog privrednog društva „IEE Technology“ d.o.o. Banja Luka. Konsekventno, Grad Banja Luka je potom sa tim privrednim društvom zaključio Ugovor o strateškom partnerstvu i Ugovor o osnivanju zajedničkog privrednog društva „Eko Toplane Banja Luka“ d.o.o. u kojem su osnivači i članovi samo i isključivo Grad Banja Luka i izabrani partner „IEE Technology“ d.o.o. Banja Luka.

Dakle, osnovano je preduzeće na javno obećanim postulatima: jeftiniji i efikasniji sistem javnog grijanja, pozitivno poslovanje, snaženje ekoloških standarda.

Šta su rezulati? Krenimo redom.

Činjenice i broj pritužbi pokazuju da su građani nezadovoljni grijanjem, a da je Grad Banja Luka 2022. godine dodijelio 2 miliona KM subvencija, a 2023. godine 5 miliona KM granta Eko Toplanama. Dakle, samo u posljednje dvije godine iz budžeta Grada prema Eko Toplanama je dato 7 miliona KM. Pored toga, prošle godine je poskupila cijena grijanja prema korisnicima za oko 20%.

2019. godine dobit Eko Toplana bila je preko milion KM (1.113.907 KM). 2020. godine dobit je bila 523.437 KM, 2021. godine 460.717 KM i 2022. godine 127.763 KM. Dakle, u odnosu na 2019. godinu dobit Eko Toplana, u kojima Grad Banja Luka ima 48,97% udjela, a drugi partner IEE Technology doo 51,03% udjela, pala je sa 1.113.907 KM na 127.763 KM. Da naglasimo još jednom, dobit Eko Toplana je u periodu 2019-2022 pala 8,72 puta.

Istovremeno, u tom periodu dobit većinskog partnera u Eko Toplanama, privatne kompanije IEE Technology doo, itekako je rasla. 2019. godine ta dobit iznosila je 12.937 KM, 2020. godine dobit je bila 154.295 KM, 2021. godine njihova dobit je bila 271.043 KM, a 2022. godine ta je dobit bila 761.848 KM. Dakle, u istom periodu u kojem Eko Toplane imaju pad dobiti od 8,72 puta, rast dobiti privatne kompanije koja je suvlasnik u Eko Toplanama je rasla nevjerovatnih 58,9 puta!

Ili, da to postavimo i ovako: 2019. godine Eko Toplane su imale 86 puta veću dobit od privatne kompanije koja je suvlasnik u Eko Toplanama, dok je 2022. godine ta privatna kompanija imala skoro šest puta veću dobit od Eko Toplana.

Takođe, u proteklom periodu ta privatna kompanija je, prema javno dostupnim podacima, pobijedila na četiri tendera koja je raspisao Grad Banja Luka radi izgradnje i sanacije vrelovoda na područuju Grada Banja Luka i po tom osnovu je inkasirala od Grada skoro dva miliona KM, konkretno 1.841.268,24 KM.

Shodno članu 130. stav 1. Zakona o privrednim društvima, član društva sa ograničenom odgovornošću u vrijeme poslovne krize tog društva, povećava sopstveni kapital u društvu kao dobar privrednik. Činjenica je da Grad Banja Luka nije povećavao sopstveni kapital u Eko Toplanama, nego da je „džabe“ poklanjao novac Eko Toplanama, dok većinski drugi član takođe nije povećavao kapital Eko Toplana, nego je pare tražio od Grada i od građana, dok je istovremeno rasla njegova finansijska dobit.

Da je Grad Banja Luka sedam miliona KM koje je dao „Eko Toplanama“ na subvencije i grantove uložio kao svoj udio u osnovnom kapitalu Eko Toplana, Grad Banja Luka danas bi imao 58% udjela u Eko Toplanama, a drugi partner bi imao 42%.

No, ovdje nije kraj paradoksima kad je riječ o Eko Toplanama. Dana 29.03.2024. godine objavljeno je Obavještenje o pokretanju postupka odvajanje uz osnivanje, kao i prateći nacrt Ugovora o odvajanju uz osnivanje čiji je predmet prenos dijela imovine privrednog društva „IEE Technology“ d.o.o. Banja Luka i osnivanje novog privrednog društva „IEE ENERGY PLUS“ d.o.o. Banja Luka, pri čemu bi to novo privredno društvo „IEE ENERGY PLUS“ d.o.o. Banja Luka, shodno članu 12. nacrta Ugovora o odvajanju uz osnivanje bilo upisano knjizi udjela i u sudskom registru kao novi član privrednog društva „Eko Toplana Banja Luka“ d.o.o.

S obzirom na to da niko u javnosti, ali niti na sjednicama Skupštine Grada nikad nije uopšte spominjao mogućnost ulaska novog subjekta u vlasničku strukturu „Eko Toplane Banja Luka“ d.o.o, te imajući u vidu činjenicu da su proizvodnja i isporuka toplotne energije ne samo jedan od osnovnih zakonskih zadataka Grada Banja Luka, nego i jedna od strateških i vitalnih funkcija od koje zavise egzistencija značajnog broja domaćinstava i finansijska stabilnost Grada Banja Luka, apsolutno je nejasno zbog čega se ovaj postupak sprovodi mimo bilo kakvog učešća Grada Banja Luka, te koja su obrazloženja, logika, ciljevi i interesi iza toga.

Skupština Grada Banja Luka nije uopšte ozbiljno raspravljala o stanju u Eko Toplanama, a sve se svodilo na retroaktivno usvajanje izvještaja o poslovanju ovog preduzeća. Grad Banja Luka nije na bilo koji način nikad ni pokušao da se ponaša proaktivno, iako posjeduje 48,97% udjela u ovom preduzeću, iako je već dao sedam miliona KM na ime grantova i subvencija, iako je poskupio grijanje i, posebno važno, iako je poskupio cijenu grijanja za cca 20%.

Istovremeno, da paradoks bude još veći, stara Banjalučka toplana i dalje postoji i funkcioniše, iako ništa ne radi. Njen dug praktično uopšte nije smanjen, iako je prilikom osnivanja Eko Toplane bilo obećano da će dio od njenih prihoda biti korišćen za vraćanje dugova Banjalučke toplane. Prema nezvaničnim informacijama, na koje Grad Banja Luka mora dati konkretnu i tačnu informaciju, rukovodioci u Banjalučkoj toplani imaju plate i naknade od više hiljada KM, pri čemu apsolutno nije jasno ni šta oni rade ni kakvi su rezultati njihovog rada. Riječju, građani Banje Luke finansiraju istovremeno dvije toplane uz vrlo nizak kvalitet samog grijanja.

Dalje, korišćenjem sječke kao energenta došlo je do ozbiljnog povećanja cijene drveta u Banjoj Luci a zbog čega su oštećeni građani koji se griju preko drveta, odnosno koji nisu korisnici javnog grijanja. To već iz domena paradoksa prelazi u ozbiljnu psihopatologiju i tragikomediju: svega 20% domaćinstava u Banjoj Luci grije se preko Eko Toplana, što znači da preostalih 80% domaćinstava zapravo ne samo da iz svog džepa plaća svoje grijanje, nego plaća i subvencije koje se dodjeljuju Eko Toplanama, plus ima veću cijenu grijanja na drva zbog poskupljenja izazvanih, pored ostalog, i javnim grijanjem na sječku!

Na sve to, činjenice ukazuju da je od trenutka početka javnog grijanja putem sječke, odnosno preko Eko Toplana, kvalitet vazduha u Banjoj Luci na istorijskom minimumu, pri čemu niko i ne pokušava da analizira uticaj takvog načina grijanja na kvalitet vazduha i zdravlje stanovništva. Naravno, nikom od odgovornih u gradskoj administraciji ne pada na pamet da ispita šta sve Eko Toplane trebaju da preduzmu kako bi se unaprijedili ekološki standardi i zaštitilo javno zdravlje.

Dodatno, nikom u gradskoj administraciji ne pada na pamet da traži od većinskog partnera u Eko Toplanama da javno informiše javnost o stepenu izvršenja ugovornih obaveza. Niko ne zna šta je tačno većinski partner izvršio od svojih obaveza, u kojem obimu i sa kojom tačnom dokumentacijom koja dokazuje izvršenje tih obaveza.

Sve navedeno jasno pokazuje da je cijela situacija u vezi javnog grijanja u Banjoj Luci i Eko Toplana odavno dosegla kritičnu tačku usijanja i da bez temeljitog, objektivnog, stručnog i transparentnog procesa analize ekonomskih, finansijskih, ekoloških i drugih parametara slučaj Eko Toplane prijeti da postane ne samo jedan od najvećih finansijskih promašaja u istoriji Banje Luke, nego i najveći zdravstveni rizik u gradu Banja Luka.

Do objavljivanja ovog teksta nismo dobili odgovore od Grada Banja Luka, ni na jedno pitanje koje smo im uputili, iako su nam potvrdili da su pitanja zaprimili.

Frontal