Ovo je tema o kojoj je izuzetno teško govoriti, jer je veoma bolna, a, nažalost, koristi se u različite manipulativne svrhe, naročito kako bi se ocrnile vakcine i našla “veza” između vakcina i ovog fenomena.

Iznenadna dojenačka smrt ili smrt u kolijevci (eng. Sudden Infant Death Syndrome- SIDS) je pojava neobjašnjive smrti naizgled zdrave bebe, starosti do godinu dana, usljed nekih nepravilnosti u radu srca i disanja. Ova pojave ne uključuju smrti nastale usljed traumatskih događaja, a post mortem egzaminacija ne može utvrditi toksikološke (trovanje) ili anatomske uzroke smrti.

Ove smrti se događaju bez svjedoka – roditelji obično nisu prisutni kada se to desi i praktično nema ničega što bi roditelje upozorilo da nešto nije uredu.

Ovo je izuzetno tužno i teško iskustvo i naravno da predstavlja duboku traumu, često praćenu osjećajem krivice i optuživanjem. Najčešće se dešava u toku sna, sa pojavnošću češćom između ponoći i devet sati ujutro, a vrlo često dijete ne plače niti na drugi način upozorava.

SIDS i SUIDS

SIDS i SUIDS nisu sinonimi. SUIDS osim SIDS-a uključuje i smrti uzrokovanje drugim faktorima kao gušenje, iznenadne smrti zbog infekcija, srčanih, metaboličkih, neuroloških ili drugih bolesti, te čedomorstva. Više faktora može utjecati na nastanak SIDS-a. 

Šta povećava rizik od SIDS?

Spavanje na trbuhu, pušenje majke tijekom i nakon trudnoće, spavanje s roditeljima koji su pušači ili uživatelji droga, spavanje na premekanom materijalu (npr. vuneneni madraci), zagađenje zraka, prerani porod i niska težina novorođenčadi ispod 2500 grama su faktori rizika. Najčešća je u djece od 2-4 mjeseca starosti. 

Genetika može imati ulogu, budući da je SIDS ponekad povezan s mutacijama na ionskim kanalima u tijelu i koji su važni za provođenje električnih impulsa u tijelu. Učestalost SIDS-a varira ne samo do zemlje do zemlje, nego i među etničkim skupinama i u SAD-u je češći među Indijancima no u bijelaca. 

Kako je etiologija SIDS-a nejasna i nije jednoznačna, tako se naučnici okreću istraživanju različitih potencijalnih uzroka. U preglednom tekstu nedavno objavljenom u Trends in Neuroscience, autor Gordon F. Buchanan sugerira da u ovim slučajevima postoji problem u dijelu mozga koji kontroliše disanje.

U slučaju smrti u snu, pogotovo smrti beba, dogodi se da se dišni kanali blokiraju u toku sna, primjerice jastukom, pa čak i igračkom ili prekrivačem. Međutim, odrasla soba bi u ovim slučajevima jednostavno promijenila položaj u toku sna i oslobodila se blokade. To bi uradile i bebe, ali kod nekih beba taj mehanizam ili nije dovoljno razvijen i osjetljiv ili se jednostavno taj refleks ne dogodi.

Buchanan predlaže hipotezu kako kod ove djece receptori za serotonin u mozgu ne rade kako treba.

Ovi receptori zapravo osiguravaju da tijelo ima optimalne nivoe kisika i ugljikovog dioksida i regulišu disanje. On smatra kako osobe koje imaju veći rizik od gušenja i iznenadne smrti u snu imaju nešto drugačiju neurološku strukturu koja je manje efikasna u prepoznavanju da nivo ugljikovog dioksida u organizmu raste. Umjesto da se probude ili bar refleksno promijene položaj tijela u snu, ove osobe nastavljaju spavati.

Ovdje pročitajte još više o SIDS-u.

Šta smanjuje rizik od SIDS?

Kampanja spavanja na leđima u SAD-u smanjila je SIDS. Dojenje smanjuje rizik, duda, izbjegavanje postavljanje igračaka na dohvat djeteta te – vakcinacija.

Povećava li vakcinacija rizik od SIDS?

Nekoliko meta-analiza potvrdilo je kako ne postoji povezanost vakcina sa SIDS te kako vakcinacija ne povećava rizik od SIDS Jedino dvojbena vakcina je „stara“ vakcina protiv pertusisa (veliki kašalj, hripavac), tzv. cjelostanični (celularni) pertusis u sklopu DTP vakcine. U SAD-u istraživanje je pokazalo kako nema povećanog rizika.

Retrospektivnom analizom u Tajvanu utvrđena povezanost SUIDS-a (ne samo SIDS-a) s cjelostaničnim (celularnim) pertusisom u djevojčica. Danas se više ne daje ovaj oblik vakcine protiv velikog kašlja, nego se daje DTaP – koja sadrži acelularnu vakcinu protiv pertusisa, koja je mnogo sigurnija

U njihovoj studiji acelularne vakcine koja se danas koristi, ne dolazi do povećanja rizik SUIDS-a. Više studija utvrdilo je smanjenje rizika SIDS-a i imunizacija se nalazi kao jedan od faktora smanjenja rizika.

Postoji li povezanost smanjenja smrti djece ispod jedne godine i smanjenja obuhvata vakcinacije tokom tzv. lockdowna?

Vijest je došla iz SAD-a. U periodu od 11 sedmica tokom lockdown-a umrlo je 1465 djece manje nego u istom periodu 2019. godine (5923 versus 7388). U istom periodu, prema podacima američke agencije CDC, smanjen je i broj cijepljenja u djece. 

To se odnosi na sve smrti, a ne samo SIDS. U isto vrijeme došlo je i do smanjenja svih tipova infekcija, primjerice, zbog socijalne distance. Smanjen je i broj prijevremenih poroda tijekom lockdown-a baš kao i prometnih nesreća. 

Opet se vratimo natrag na korelaciju i kauzaciju (uzročnost). Povećano zagađenje zraka česticama (tzv. particulate matter) i dušikovim dioksidom može povećati rizik SIDS-a, a tokom lockdown-a došlo je po cijelom svijetu do znatnog smanjenja oba faktora, od Indije do Europe. 

Postoji li uopće kauzalnost (uzročnost) i te opažene korelacije? To se ne može tvrditi olako.

Tekst napisao Stribor Marković, mag. pharm. za Imunizacija.hr, odakle je ovaj tekst preuzet.

Tekst prilagodila: Jelena Kalinić, biolog Društvo “Nauka i svijet”

Izvor: vakcine.ba