Pojavila se zabrinutost među ženama o tome da mamografija, metoda korištena za ranu detekciju raka dojke, može biti više štetna nego korisna, posebno u smislu izazivanja raka zbog izloženosti zračenju. Žene zato izbjegavaju ovaj pregled misleći da „ima više štete nego koristi”, što nije tačno. Međutim, važno je razjasniti nekoliko ključnih stvari o ovoj temi.

Mamografija: riječ stručnjaka

„Mamografija koristi vrlo niske doze rendgenskog zračenja za stvaranje detaljnih slika unutrašnjeg tkiva dojke. Ovaj specijalizirani medicinski postupak je ključan u ranoj dijagnostici raka dojke, što značajno povećava šanse za uspješno liječenje. Iako je točno da mamografija koristi rendgensko zračenje, količina izloženosti je minimalna i kontrolirana. Zračenje u mamografiji koristi elemente poput molibdena ili rodija, koji su odabrani zbog svoje sposobnosti stvaranja visokokvalitetnih slika uz minimalnu izloženost zračenju“, objasnio  je radiolog dr Natko Beck.

Jedno istraživanje je pokazalo da u procjeni doze zračenja žene svrstavaju mamografiju daleko iznad prave doze, dakle postoji strah i potreba za edukacijom. Strahovi o štetnosti proizlaze iz nepotpunog razumijevanja kako zračenje djeluje i koliko je zapravo snažno zračenje prilikom pregleda. Čitav život izloženi smo zračenju i postoje mnogi mehanizmi unutar stanica koji nas štite od štetnosti zračenja iz svemira, hrane, naše planete. To je pozadinsko zračenje kojeg nismo svjesni, pa ga se ne bojimo.

„Doza zračenja kojoj su pacijenti izloženi tijekom mamografije je manja od količine prirodnog zračenja kojem je osoba izložena u svakodnevnom životu kroz godinu dana, a tek neznatno veća od zračenja koje dobivamo kroz namirnice koje pojedemo kroz godinu dana. Usporediva i s jednim letom preko oceana, a ne čujem baš da se ljudi žale na zračenje tijekom leta i mole pilota da leti niže.”, dodao je dr Beck.

Minimalan rizik – maksimalan kvalitet slike

Vrijedno je spomenuti i da su moderni mamografski uređaji dizajnirani tako da minimiziraju izloženost zračenju, a istovremeno maksimiziraju kvalitetu slike te upravo iz tih razloga koriste se molibden ili rodij. Ovo omogućava ljekarima da jasno vide i najmanje anomalije poput mikrokalcifikata u tkivu dojke, što je ključno za rano otkrivanje raka.

„Također se misli da ultrazvuk može nadomjestiti mamografiju ili da je magnetska rezonancija dojki bezazlena pretraga koja pokazuje sve. Ultrazvuk i te kako ima svoje mjesto u dijagnostici i screeningu bolesti dojke i to komplementarno uz mamografiju, ali neke stvari se vide samo ili puno bolje na mamografiji i zato ona ima svoju težinu. Kod magnetske rezonancije dojke aplicira se kontrastno sredstvo, koje baš kao i zračenje apliciramo koliko god rijetko možemo, te stoga spada u drugu liniju dijagnostike bolesti dojke“, dodao je dr Beck.

Ukratko, mamografija je siguran i učinkovit alat u borbi protiv raka dojke. Iako svaki medicinski postupak nosi određene rizike, koristi mamografije u smislu spašavanja života i ranog otkrivanja bolesti daleko nadmašuju minimalne rizike povezane s izloženošću zračenju. Postoji problem što je nekim ženama neugodna i bolna, pa je zato također izbjegavaju. Međutim, noviji aparati smanjuju neugodu. Druge žene ne doživljavaju ovo kao neugodan pregled.

„Važno je da žene redovito obavljaju mamografske preglede prema preporuci svojih liječnika, kako bi zaštitile svoje zdravlje i dobrobit. To pogotovo vrijedi za žene s nepovoljnom obiteljskom anamnezom.”, istakao je dr. Natko Beck.

Pet mitova o mamografiji i raku dojke

#1 Mit: Rak dojke ne mogu dobiti muškarci

Iako je mnogo rjeđi, muškarci mogu oboljeti od raka dojke. CDC izvještava da je 1 od 100 dijagnosticiranih karcinoma dojke kod muškaraca. Rak dojke nastaje u tkivu dojke, tako da je još uvijek moguće da se razvije kod muškaraca. Zbog niske stope incidencije muškaraca od raka dojke, istraživanja su ograničena, a tretmani se često temelje na onome što znamo o raku dojke kod žena.

#2 Mit: Mamografija uzrokuje rak ili pospješuje njegovo širenje

Dok mamogrami emitiraju vrlo malu dozu zračenja, povezan rizik je izuzetno nizak, prema američkom Nacionalnom institutu za rak. Dokazani rezultati godišnjih skrininga i ranog otkrivanja daleko nadmašuju svaku zabrinutost oko takve minimalne izloženosti. Otkrivanje raka dojke u ranijim stadijima zahtijeva manje opsežno liječenje i daje bolje prognoze za pacijentice. Ako su vam poznati faktori rizika (recimo, BRCA test), stručnjaci preporučuju osnovni pregled u dobi od 35 godina.

#3 Mit: samo osobe starije od 40 godina mogu razviti rak dojke

Dok je rak dojke češći kod osoba starijih od 40 godina, oni mlađi od 40 još imaju rizik. Studije pokazuju da se rizik od raka dojke značajno povećava nakon 40. godine. Međutim, procjenjuje se da se gotovo 6.6% karcinoma dojke (1) dijagnosticira kod žena mlađih od 40 godina. Žene mlađe od 40 godina trebale bi razgovarati sa svojim ljekarom primarne zdravstvene zaštite o faktorima rizika za rak dojke ili trebaju li razmislite o osnovnoj mamografiji prije 40. kako bi testirale gustoću dojki.

#4 Mit: Dezodoransi i antiperspiranti mogu uzrokovati rak dojke

Godinama kruže glasine da dezodorans i antiperspirant mogu biti faktori rizika, osobito zato što se rak dojke često javlja u gornjem, vanjskom kvadrantu dojke najbližem ispod pazuha. Ove tvrdnje netačno tvrde da se hemikalije u antiperspirantima – poput parabena i aluminija – apsorbiraju u kožu, blokiraju cirkulaciju limfe i dovode do nakupljanja toksina u dojkama. Ali prema Američkom društvu za borbu protiv raka i američkom Nacionalnom institutu za rak (2), kliničke studije ne otkrivaju jasnu vezu između rizika od raka dojke i dezodoransa ili antiperspiranta. Žene koje su i dalje zabrinute zbog mogućih uzročno-posljedičnih veza mogu birati između brojnih opcija dezodoransa/antiperspiranta s prirodnijim, nehemijskim sastojcima.

Izvor: naukagovori.ba