Više od 1,2 miliona ljudi u svijetu preminulo je 2019. od infekcija uzokovanih bakterijama koje su otporne na antibiotike, pokazala je najopsežnija studija do sada rađena na ovu temu.

Na godišnjem nivou, to je više preminulih nego od malarije ili HIV-a.

U siromašnijim zemljama zabilježena je veća otpornost na antibiotike, a to je prijetnja po svačije zdravlje, navodi se u studiji.

Potrebne su hitne investicije u pronalaženje novih lijekova, a trenutno dostupne je potrebno koristiti pažljivije, kako bi otpornost bila manja.

Pretjerana upotreba antibiotika tokom posljednjih godina, koji se koriste i za lakše oblike infekcija, dovela je do toga da su ovi lijekovi sve manje efikasni u borbi protiv ozbiljnih bolesti.

Ljudi umiru od uobičajenih infekcija, koje su ranije liječene jednostavno, a sve zato što bakterije postaju otpornije.

Zdravstveni zvaničnici u Velikoj Britaniji upozorili su da se tokom kovida može pojaviti „skrivena pandemija“, ukoliko recepti za antibiotike ne budu prepisivani na savjestan način.

Veoma smrtonosne bakterije

Procjena broja smrtnih slučajeva u svijetu, objavljena u stručnom časopisu Lanset, zasniva se na analizi podataka iz 204 zemlje, a sproveo ju je međunarodni tim stručnjaka pod vođstvom Univerziteta u Vašingtonu.

Oni procjenjuju da je 2019. od bolesti povezanih sa antibiotskom rezistencijom preminulo do pet miliona ljudi u svetu, uz 1,2 miliona koji su preminulo direktno od posljedica rezistencije.

Smatra se da je sida te godine bila uzrok 860.000 smrtnih slučajeva, a malarija 640.000.

Laboratorijski test na antibiotsku rezistenciju

Većina smrtnih slučajeva u vezi sa antibiotskom rezistencijom uzrokovana je infekcijama donjih respiratornih organa, kao što je upala pluća, kao i infekcijama krvotoka, koje mogu dovesti do sepse.

Posebno je smrtonosan zlatna stafilokoka (Staphylococcus aureus), dok je utvrđeno da postoji visok stepen rezistencije na ešerihiju koli i nekoliko drugih bakterija.

Na osnovu podataka iz zdravstvenih kartona pacijenata, studija i drugih izvora, istraživači su saznali da su mala djeca u najvećoj opasnosti da preminu.

Jedan od pet smrtnih slučajeva kod djece povezan je sa antibiotskom rezistencijom među mlađima od pet godina.

Stope smrtnosti najviše su u podsaharskoj Africi i Južnoj Aziji, sa 24 smrtna slučaja na 100.000.

Najniže su u zemljama sa visokim dohotkom i iznose 13 na 100.000.

Profesor Kris Marej sa Instituta za zdravstvenu metriku i evaluaciju Univerziteta u Vašingtonu kaže da novi podaci otkrivaju prave razmere antibiotske rezistencije u svetu.

Kako smatra, to je jasan signal da je hitno potrebno preduzeti mjere, „ako želimo da ostanemo na čelu trke“.

Drugi stručnjaci kažu da je u mnogim zemljama i regionima potrebno bolje praćenje nivoa rezistencije.

Doktor Ramanan Lakminaraijan iz Centra za dinamiku bolesti, ekonomiju i politiku u Vašingtonu smatra da je potrebno povećati ulaganja u borbu protiv antibiotske rezistencije.

Tvrdi da je potrebno da te investicije budu u visini onih za borbu protiv drugih bolesti.

„Sredstva prije svega treba usmjeriti na prevenciju zaraza, osiguravajući da se postojeći antibiotici koriste savjesno i na odgovarajući način, a važno je i stavljanje novih antibiotika na tržište“, navodi.

Veliki dio sveta suočen je sa problemom nedostupnosti jefitinih, efikasnih antibiotika, a lideri širom svijeta to moraju da shvate ozbiljno, dodao je doktor Lakminaraijan.

Izvor: bbc.com