Evropski dobrovoljni penzijski fond završava 2021. godinu sa više od 34.000 članova kojima se redovno uplaćuje dobrovoljni penzijski doprinos. Primjetno je povećanje broja članova, kao i broja poslodavaca koji se odlučuju da nagrađuju svoje radnike za njihovu lojalnost, što je trend koji se očekuje i u narednom periodu. U 2021. godini više poslodavaca je počelo sa uplatama dobrovoljnog penzijskog doprinosa za svoje radnike, a već nekoliko poslodavaca se odlučilo za pristupanje EPF-u i oni će početi sa uplatama za svoje radnike od početka sledeće godine. Broj individualnih ugovora se višestruko povećao.

Zdravko Zečević, izvršni direktor Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom tokom sumiranja ovogodišnjih rezultata poslovanja osvrnuo se na situaciju na tržištu rada:  "Poslodavci, posebno iz privatnog sektora, susreću se sa ozbiljnim problemima kada je u pitanju tržište radne snage: nedostatak kvalifikovanog kadra, odlazak radnika, motivacija zaposlenih, sve to utiče na neminovno povećanje troškova poslodavca, pa i za lična primanja zaposlenih. Trendovi pokazuju da je teško naći i zadržati radnika, gdje plata često nije glavni razlog napuštanja poslodavca. Sa druge strane, poslodavci su svjesni da radnici nisu trošak, već investicija u koju je uvijek prihvatljivo ulagati, jer bez radnika nema ni posla. Poslodavci su često u dilemi - Šta ako uložim u radnika, a on ode od mene? Mi na to uvijek kažemo – A šta ako ne uložite u radnika, a on ostane kod vas?"

Štednja u EPF-u poslodavcima pruža nekoliko mogućih prednosti – to je najjeftiniji zakonski način nagrađivanja zaposlenih za njihovu lojalnost poslodavcu, jer su uplate u EPF, do 100 KM mjesečno po radniku, oslobođene poreza i doprinosa, te kompletan trošak po tom osnovu je priznati trošak poslovanja (za 10% se umanjuje i iznos poreza na dobit). Ušteda i smanjenje efekata neželjene fluktuacije zaposlenih je još jedna prednost jer u prosjeku, trošak odlaska radnika u prvoj godini zaposlenja poslodavca košta između 8.200 i 20.000 KM (u zavisnosti od pozicije, gdje je donja granica prosječna plata). Ovo je takođe i uporedna prednost na tržištu radne snage koju može imati poslodavac koji se odluči za ovakav vid motivacije zaposlenih, jer razmišlja i brine se dugoročno za standard svojih radnika. Osnivanjem penzijskog plana za svoje zaposlene poslodavac učvršćuje osjećaj pripadnosti svojih zaposlenih, ali i pokazuje dodatnu pažnju za radnika, što ima za cilj da pozitivno utiče na njegovu motivaciju za obavljanje radnih zadataka.

„Plan za naredni period je dalje širenje svijesti o potrebi štednje, te intenzivno ostvarivanje kontakata sa poslodavcima iz javnog i privatnog sektora. I poslodavci i radnici treba da imaju na umu da je dobrovoljnost zagarantovana, a naša je obaveza da dođemo u priliku da im pružimo sve potrebne informacije. S tim u vezi, nadamo se da ćemo u sledećoj godini ostvariti preko 500 kontakata sa poslodavcima.“

"Štednja nije luksuz, nego potreba, jer nema sumnje da nas u budućnosti čekaju daleko manja primanja u odnosu na period dok radimo. Ne postoji loš način štednje, a jedna od primamljivih opcija je dobrovoljno penzijsko osiguranje. Jedan od sigurnijih načina da se umanji navedeni rizik je da imamo svoju ličnu penziju, koju prikupljamo za vrijeme radnog vijeka. Štednjom u EPF-u smanjujete rizik niskih penzija i direktno pozitivno utičete na kvalitet svog života u budućnosti", objasnio je Zečević.
Podaci o strukturi članova Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda pokazuju da su i radnici u Republici Srpskoj umnogome zainteresovani da štede onda kada i poslodavac pokaže brigu za njih na ovaj način. Štednja u EPF-u je radnicima zanimljiva jer mogu štediti samostalno iz svoje bruto plate. Pojednostavljeno rečeno i primjera radi, radnik može da dobije 50 KM od svoje bruto plate na svoj račun u EPF-u, što znači da bi mu oko 30 KM bila manja neto plata. Navedeno dodatno doprinosi učvršćivanju povjerenja i povezanosti radnika i poslodavca, te je objema stranama lakše planirati budućnost.

Frontal