Oporavak zavisi od toga koliko je pacijent bolestan, tako će se pojedine osobe za kratko vrijeme "riješiti" bolesti, a na drugima će virus ostaviti trajnije posljedice. 
 
Pol, godine i drugi zdravstveni problemi će povećati rizik od ozbiljnije kliničke slike. Što je invanzivniji tretman i pto duže traje oporavak se produžava. 

Džejms Galager, Bi-Bi-Si dopisnik za zdravlje i nauku odgovara na pitanja vezana za oporavak od Kovida-19.

Šta kada su u pitanju blagi simptomi?

Većina ljudi koji obole Kovida-19 razviće samo glavne simptome - kašalj ili temperaturu. Ali mogu su osjetiti bolove u tijelu, umor, grlobolju i glavobolju.

Kašalj je u početku suv, ali neki ljudi će s vremenom početi iskašljavati sluz koja sadrži mrtve ćelije pluća koje je virus ubio.

Ovi simptomi liječe se sa ležanjem u krevetu, uzimanjem puno tečnosti i ublažavanjem bolova, poput uzimanja paracetamola. 

Osobe sa blagim simptomima trebali bi da se oporave brzo. Groznica bi se trebala smiriti za manje od nedjelju dana, mada kašalj može da zadrži. Analiza  Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) kineskih podataka pokazala je da su u prosjeku potrebne dvije sedmice za oporavak.

Šta kada su u pitanju ozbiljniji simptomi? 

Bolest se, kod pojedinih ljudi može pogoršati. To se dešava sedam do deset dana nakon zaraze. Ta transformacija se može dogoditi iznenada. Disanje postaje otežano i javlja se upala pluća. To je zato što iako se tjelesni imuni sistem pokušava uzvratiti - zapravo pretjerano reaguje i tijelo doživljava kolateralna oštećenja. Nekim ljudima će biti potrebna terapija kiseonikom. 

Šta ako je potrebna intenzivna njega? 

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će jednoj od dvadeset osoba biti potrebna intenzivna njega, što uključuje sedaciju pacijenta i uključivanje respiratora u tretman. 

Pacijentima koji borave na odjeljenima intenzivne njege, bez obzira na bolest, potrebno je više vremena za oporavak. To je odprilike vremenski razmak od 12 do 18 mjeseci. Provođenje puno vremena u bolničkom krevetu vodi do gubitka mišićne mase. Nekada je potrebna i fizioterapija kako bi osoba mogla ponovo samostalno hodati. 

Zbog svega što pacijent prolazi tokom boravka na odjeljenu intenzivne njege, javlja se i mogućnost delirijuma i psiholoških poremećaja. 

Potrebni su mjeseci kako bi se pacijent oporavio ali i to nije uvijek pravilo. Pojedini pacijenti provedu veoma malo vremena na intenzivnoj njezi, dok drugi budu na respiratorima nedjeljama. 

Da li korona virus utiče na dugoročno zdravlje? 

Usljed nedostatka dugoročnih dokaza, ljekari i dalje ne znaju da li će virus uticati na dugoročno zdravlje, ali se mogu sagledati druga stanja. 

Akutni respiratorni distres sindrom (zvani ARDS) razvija se kod pacijenata čiji imuni sistem prelazi u prekoračenje, izazivajući oštećenje pluća.

Postoje podaci da čak i nakon pet godina, ljudi mogu imati stalne fizičke i psihičke poteškoće.

Dr Džejms Gil, ljekar opšte prakse kaže da je ljudima takođe potrebna podrška za mentalno zdravlje da bi poboljšali oporavak.

"Otežano vam je disanje, a zatim doktor kaže:" Moramo vas staviti na respirator. Moramo vas uspavati. Da li se želite oprostiti sa porodicom?"

To je pitanje koje teško "pada" pacijentima. 

"PTSP (posttraumatski stresni poremećaj) kod pacijenata sa teškom kliničkom slikom nije iznenađujuće. Mnogi pacijenti  će imati psihološke ožiljke", kaže dr Džejms Gil za Bi-Bi-Si.

Ostaje mogućnost da čak i neki blagi slučajevi zaraze mogu ostaviti  pacijente sa dugoročnim zdravstvenim problemima - poput umora.

Koliko se ljudi za sada oporavilo? 

Dobiti tačne podatke je teško. Univerzitet Džon Hopkins je za 26. april objavio izvještaj da se od 2.9 miliona zaraženih oporavilo 820 hiljada.

Pojedine države imaju različite metode za evidenciju, neke čak i ne objavljuju podatke o opravljenim i mnoge blage infekcije se nikada i ne zabilježe. 

Frontal/A.G.