Temperaturnim kolebanjima je napokon došao kraj; prema najavama lokalnih vračara klime koji crpe pronoze sa Interneta, ovih dana nas čekaju konstantni monsuni tropske vreline. Stariji čitaoci će se sjetiti da je Nik Sloter, junak čuvene prosječno-dominantne serije iz devedesetih, sa lakoćom hendlovao tropsku vrelinu bez ikakvih pomagala. U poslednjih pedesetak godina korporativni dušebrižnici nam uredno pomažu da riješimo nametnute potrošačke dileme uz pomoć pomagala koje nam isti oni i stvaraju. Bilježimo takav slučaj u ovim danima žaropeka - sa malih ekrana zapljuskuje nas talas osvježenja u obliku Nivea stress protect dezodoransa, dok prosječna turistička sezona biva razapeta između surove realnosti i naručenih te-ve priloga.

Naime, Niveini marketing gurui samouvjereno tvrde: ako kupite bočicu Niveinog stress protect dezodoransa, uz blagi pritisak na pumpicu bočice vrhovima vašeg palca ili kažiprsta, nastaje magija – manje se znojite kada ste pod stresom. Ove tvrdnje su praćene snažnom tv kampanjom koja reklamira pomenuti dezodorans. Ništa sporno, reklo bi se. Zbog čega smo onda sumnjičavi prema časnim namjerama korporacije pod čijim plaštom se valja ovaj proizvod? Zbog čega koriste stres kao oružje da prodaju dezodorans?

Prvo malo logičkog razmontiranja ovog EPP-a. Vi čitate onako kako piše – na bočici dezodoransa zaista piše Nivea stress protect. Prva asocijacija je sljedeća: ovaj dezodorans vas štiti od stresa, zar ne?  To je ono što pamtite i vezujete za ovaj proizvod. U istoj reklami, naknadno se objašnjava koja je prava “vrijednost” ovog proizvoda – manje znojenje dok ste pod stresom. Priznaćete da je ovo u potpunoj suprotnosti sa prvom asocijacijom da vas dezodorans štiti od stresa.

Malo smo secirali scenario reklame dezodoransa za muškarce; evo i (ne)očekivanih zaključaka:

1. u toku 20 sekundi reklame, riječi “stres” i “stresan” se ponavljaju 5 puta;

2. u prve tri scene reklame, muškarci su iscrpljeni, umorni i nadasve – pogađate – pod stresom. Time se šalje podsvjesna poruka da je život težak ako se ne koristi Nivein stress protect;

3. U svakoj od pomenutih scena, muškarcima su košulje u dijelu pazuha znojave, jer naravno ne koriste Nivein stress protect dezodorans;

4. scene u kojoj je žena prisutna su pune vedrine; iako drži bebu, žena namjesta kosu jednostavim duvkanjem pramena kose. Za razliku od scena sa muškarcima, ovdje se šalje poruka da ova žena može sve jer koristi – Nivein stress protect dezodorans. Podrazumijeva se da ova žena na košulji nema fleka od znoja.

Dakle, Nivea nema plemenite namjere; marketing odjeljenje (zlo)upotrebljava činjenicu da je vaš mozak programiran u smislu donošenja one odluke koja mu je u stvari nametnuta. Vi u stvari nemate slobodu izbora; izbor vam je nametnut, a vi toga niste ni svjesni.

Pažljivo pakovanje podsvjesne poruke u naziv i atribute samog prozivoda a koja pažljivo spinuje benefit istog, predstavlja koncept kojem pribjegavaju svjetske korporacije prilikom pripremanja marketing strategije za promociju proizvoda. Dodaju li se tome brižljivo pripremljene reklame na kojima rade timovi psihologa i marketing stručnjaka, jasno je da korporacije stalno izmišljaju toplu vodu i prodaju je kao inovaciju. Na perfidan način, kreiraju nove proizvode koji su u suštini isti kao ostali proizvode iz njihove ponude, sa naglaskom na njihovu novu osobinu koja će navesti kupce da potroše dodatna sredstva a koji će u stvari zadovoljiti iste potrebe kao stari proizvodi.

Naučno utemeljenje u navedenim tvrdnjama je intenzivni razvoj neuromarketinga, novog polja u oblasti marketinga koji proučava ponašanje potrošača koristeći tehnologije kojom se mjere promjene u aktivnostima djelova mozga potrošača koji utiču na donošenje odluka o potrošnji. Te tehnologije objašnjavaju zašto potrošači prilikom kupovine donose odluke koje donose i koji dio mozga im “govori” da tako troše.

Nadamo se da ćete nakon čitanja ovog teksta nastaviti da koristite dezodoranse; valjda vas zaštite od stresa baš onako kako mislite da treba. Ili mislite kako mislite da treba, ko će ga znat’. Sigurni smo u jedno -  devedestih se nismo znojili zbog stresa; od tada nam kolektivno peru mozak.

preuzeto sa: Finomen.me