Karakteristika mlađanih pojedinaca iz crnogorskog državnog aparata u poslovnom smislu je stanje hroničnog odmora. “Sjutra ćemo; lagano je to; nemo’ me pritiskat’; završiću ti to malo kasnije brate” – samo su neke od omiljenih fraza nekih mlađanih profesionalnih dokoličara. Tako mladi, a već dokoni, rekli bi naši stari. Podrazumijeva se da su za svoje dokoličarenje lijepo i uredno plaćeni. Ako je vjerovati zvaničnim podacima, život bez stresa na državnom poslu, uz povremeno kašnjenje priliva od (ne)par stotina eura na računu kojima tepaju “plata”, najbolje je moguće radno okruženje za jedan broj mladih ljudi.

Kada piju kafu i prave tročasovne pauze, dešava se nevjerovatna promjena – odjednom postaju hronično umorni. Satima se na tim pauzicama neumorno razglaba o količini posla koju obavljaju. Dok konobar donosi treću kafu, mladi reprezenti državne uprave se nesebično hvale pause pubilikumu kako su odmah završili to i to onome i onome koji je, by-the-way, montenegrin business celebrity i zna direktora, nekoga od rukovodioca sektora ili ne-daj-Bože ministra. Kad im dođe obični građanin koji ne zna ama baš nikoga liše portira, vole da ga šetaju kroz lavirint kancelarija i hodnika; valjda tako hrane (alter) ego.

Odakle ovakav stav prema poslu? Vjerovatno vam nije poznato da 64% građana radije bira da radi u državnoj upravi za značajno nižu platu (450 eura) nego u privatnoj kompaniji koja nudi 750 eura. (UNDP istraživanje iz 2011. godine). Još jedan podatak iz istog istraživanja - programom stručnog osposobljavanja u državi je zapošljeno 68% tek svršenih visokoškolaca (državna uprava plus lokalne samouprave i preduzeća u većinskom državnom vlasništvu). Dobro, makar u nekoj oblasti imamo dvotrećinsku većinu; poen za EU i NATO integracije.

Dvije trećine ljudi koji su, po default-u puni energije, pozitivno divlji i po default-u zaduženi za promjene u jednom društvu, želi da radi u državnom aparatu za malu platu?! Sa druge strane, hiljade mladih ljudi iz regiona ljeti dolazi u Crnu Goru da radi u industriji turizma kako bi zaradili dovoljno novca radeći dva mjeseca od kojih mogu lagodno da žive cijelu godinu. Istovremeno, neke naše junoše maštaju o slabo plaćenim poslovima u državnom aparatu dok im članovi familije pozajmljuju nekoliko desetina eu(v)rića za doživljavanje Budve na pjenu od mora… Sve nam se čini da je ovu mladost naš državni aparat tako dobro uštopovao igrajući čuveni italijanski “katenaćo” sa mladima i njihovom energijom. Za one koji ne znaju, katenaćo je termin u fudbalu koji predstavlja visoko organizovan sistem obrane čiji je prvenstveni cilj zaustavljanje napada protivničke ekipe kako ne bi postigli gol.

Određeni broj mladih crnogoraca/ki su izgleda shvatili/e da je državni aparat najbolje mjesto za potvrđivanje stereotipa o poslovnoj lijenosti koja predstavlja lakonsku definiciju hroničnog odmora.

Da rezimiramo tekst tautološkom lingivičkom formulom: poslovna lijenost = hronični odmor + državni posao.

pauzeto sa: Finomen.me