Nije. Izlaznost je mnogo manja neko što se to moglo pretpostaviti, makar po predreferendumskim izjavama najviših zvaničnika Srpske. Izlaznost na referendumu je bila 55 odsto, što će reći da se skoro pola stanovnika Srpske nije odazvalo pozivu političara.

Ovo je simptomatično iz najmanje osam razloga.

1) Iako se u Srpskoj vodila veoma agresivna kampanja, sa klasičnim propagandnim video materijalom koji je udarao na emocije stanovnika, tek nešto više od pola stanovnika je izašlo na biračka mjesta, što je otprilike identična izlaznost kao i na izborima.

2) S jedne strane, možemo reći da se određeni broj ljudi (pretežno Bošnjaka) nije odazvao referendumu zbog politike sa vrha zemlje koju su sproveli bošnjački politički lideri. Međutim, to nije ni 14% stanovništva. Šta je sa ostalima?

3) Dalje, važna činjenica je i to da je ovaj referendum bio veoma bitan i za lidera SNSD-a Milorada Dodika, stoga on nije smio da sjedi skštenih ruku, što će značiti da su mnogi predsjednici opštinskih odbora SNSD-a dobijali instrukcije da što veći broj ljudi izvedu na glasanje. Kako – tako. Ova konstatacija potkrepljena je mogućim scenariom u kojem bi izlaznost manja od 50 odsto značila strmoglavo padanje SNSD-a a posteriori.

4) Postoji mogućnost da su ljudi zaposleni u institucijama takođe dobili instrukcije da je referendum i za njih obavezan, utoliko čudnije...

5) Veoma bitna stvar je to da referendum u Republici Srpskoj nije imao političkih protivnika, odnosno da su sve partije parlamenta RS (izuzev koalicije Domovina) podržale referendum, ali su ljudi bez obzira ostali kućama. To govori, ili da je dio ljudi smatrao da je stvar već unaprijed riješena i da će 9. januar dobiti plebiscitarnu podršku, ili da su ljudi smatrali da je ovo zaista „Dodikov“ referendum i da nema veze sa običnim življem, pa su riješili da budu pasivni.

6) Dio građana Republike Srpske smatrao je i da je referendum u neskladu sa Ustavom BiH, iz razloga što bi se na taj način prekršila odluka Ustavnog suda o zabrani održavanja referenduma. Taj dio se vjerovatno plašio i mogućih, novih eskalacija sukoba, pa u tome treba tražiti mogući razlog ostanka kućama.

7) Dosta ljudi je prosto bilo nezainteresovano, nije ih previše zanimala tematika, jer se, kao i inače, bave stvarima koje nemaju puno veze sa politikom.

8) Posljednja kategorija „neglasača“ je kategorija ljudi, kojima nije previše bitno šta će se i kada slaviti. Njima je bitnije od čega će živjeti , pa su oni, ili radili taj dan, ili su muku mučili sa tim kako da prežive do 1. Ili oboje, ali kako-god, nisu vidjeli previše smisla u izlasku na referendum.

Kada se sve sabere, Dodik u Republici Srpskoj nema pretjeranu podršku, jer pored toga što njegov apel za izlazak na referendum nije podržalo blizu 50 odsto ljudi, dosta ljudi koji su i izašli na referendum ne pripada Dodikovom glasačkom tijelu (jer, kao što sam naveo, referendum nije imao političkih protivnika u parlamentu). Dodikova podrška, htio on to priznati ili ne, je u konstantnom padu...